Category Archives: Korisne informacije

Mesne zajednice

Mesna zajednica blok 70

Prvi oblici mesne samouprave formirani su još tokom Drugog svetskog rata kada su narodnooslobodilački odbori upravljali oslobođenim teritorijama. U posleratnom periodu, ovi odbori pretvoreni su u narodne odbore i stambene zajednice koje su uspostavljene u gradskim sredinama. Ustavnim promenama iz 1963. mesni odbori i stambene zajednice su objedinjeni u mesne zajednice kao jedinstven oblik mesne samouprave, a  Ustavom iz 1974. mesne zajednice su postale obavezan oblik samoupravnog organizovanja radnih ljudi i građana.

Društveno politički život odvijao se u mesnim zajednicama, koje su definisane  kao samoupravne zajednice građana. Tu su, po socijalističkoj teoriji,  građani neposredno mogli da ostvaruju  samoupravljanje kroz različite delatnosti: poslovne, političke, društvene, zanatske, ugostiteljske, komercijalne, umetničke. Po tadašnjem zakonu, MZ nisu državni organi, već funkcionišu po principu samoorganizovanja, same donose statut i brinu o potrebama  lokalnog stanovništva.

Podstrek izgradnji mesnih zajednica bila je odluka Skupštine grada 1975. godine kada je odlučeno da se širom Beograda izgrade centri mesnih zajednica.  U tom trenutku Beograd je imao već brojne mesne zajednice, ali novoizgrađeni delovi grada bili su bez lokalnih organa. Do 1980. izgrađeno 37 centara za mesne zajednice širom grada. Samo na Novom Beogradu, do tada, osnovano  je 28 mesnih zajednica, a u planu je bilo osnivanje  još 4. One su uglavnom imale predviđene tipske parterne  objekte koje su imale administrativne, komercijalne i zanatske radnje.

Tekst pisao Milivoje Radovanović

Tekst preuzet sa Beotura.rs

Zbor je neposredna demokratija

Predlagači zbora kao načina organizovanja i odlučivanja ističu da je zbor sredstvo neposredne demokratije i upućuju na zakon. Ovde je već svezan prvi čvor. Naime, Ustav Srbije zbor vidi isključivo kao oblik slobode okupljanja (Zborovi, demonstracije i druga okupljanja građana na otvorenom prostoru prijavljuju se državnom organu, u skladu sa zakonom).

Oblici neposrednog upražnjavanja demokratije, bez posredstva izabranih predstavnika su samo referendum i narodna inicijativa. Bar ako se držimo Ustava i zakona, a niko još nije odlučio da se ne držimo.

Zakon o lokalnoj samoupravi daje mogućnost zboru, odnosno skupu građana, da inicira aktivnosti iz nadležnosti lokalne samouprave (na koja je ova dužna da odgovori u roku od dugih 60 dana). Međutim, zbor i u zakonskoj koncepciji ostaje skup građana, bez samostalne mogućnosti odlučivanja i upravljanja, pa čak ni na lokalnom nivou. Zbor nema nikakve ingerencije, pa čak ni u pogledu inicijativa, ka vlastima hijerarhijski iznad lokalnih.

Dakle, u domaćem pravnom poretku, zbor je oblik slobode okupljanja, a ne instrument neposredne demokratije. To su dve potpuno različite stvari koje, iako komplementarne (o tome nešto kasnije), moramo razumeti kao različite.

Tekst je pisala Sofija Mandić za sajt Peščanik. Ceo tekst pročitajte ovde

Fotografija: Petar Trokicić

TRENUTNA SITUACIJA U VEZI MESNIH ZAJEDNICA NA NOVOM BEOGRADU

mesne zajednice

TRENUTNA SITUACIJA  VEZANO ZA MESNE ZAJEDNICE NA NOVOM BEOGRADU

Statut Gradske opštine Novi Beograd je usklađen sa Statutom grada Beograda i predviđa da članove saveta mesnih zajednica bira Skupština GO na predlog zbora građana.
 
Za razliku od drugih opština, odlučivanje na zboru građana moguće je samo ukoliko je prisutna polovina stanovnika mesne zajednice.
 
Odlukom o mesnim zajednicama iz 2015. godine, koja je menjana 2016. i 2019. godine, predviđeno je osnivanje ukupno 19 mesnih zajednica: “Paviljoni”, “Studentski grad”, “Staro Sajmište”, “Bežanija”, “Ledine”, “Fontana”, “Pariske komune”, “Ušće”, “Ikarus”, “Stari aerodrom”, “Akademija”, “Sava”, “Gazela”, “Savski kej”, “Bežanijski blokovi”, “Dunavski kej”, “Mladost”, “Bežanijska kosa” i “Dr Ivan Ribar”.
 
Savet svake mesne zajednice trebalo bi da ima do tri člana. Međutim, istom odlukom predviđena je mogućnost postavljanja vršioca dužnosti predsednika u slučajevima kada se izbori ne sprovedu – bez ograničenja trajanja tog mandata.
 
Iako saveti mesnih zajednica nikada nisu izabrani, postavljeni su vršioci dužnosti: MZ “Dr Ivan Ribar” i MZ “Fontana” (2017. god.); MZ “Ikarus”, “Pariske komune”, “Staro sajmište”, “Bežanija”, “Stari Aerodrom” i “Gazela” (2022. god.); MZ “Bežanijska kosa”, “Akademija”, “Studentski grad”, “Savski kej” i “Bežanijski blokovi” (2023. god.); MZ “Ledine”, “Mladost”, “Ušće” i “Dunavski kej” (2024. god.); MZ “Sava” i “Paviljoni” (2025. god.).
 
Do danas, nijedna mesna zajednica na teritoriji GO Novi Beograd nema usvojen statut, iako Odluka o mesnim zajednicama izričito predviđa njihovo donošenje. Time se obesmišljava uloga i funkcija mesnih zajednica i onemogućava građanima da se istinski uključe u procese mesne samouprave.
 
(iz teksta “Normativno uređenje mesnih zajednica Beograda”, advokata Aleksandra Mijailovića)
Preuzeto sa Facebook stranice Mesna samouprava