Istorija Bežanijske kose
Bežanijska kosa je naselje u opštini Novi Beograd, čija istorija obuhvata različite periode razvoja i transformacija.
Rani periodi
Arheološka istraživanja ukazuju na to da je područje Bežanijske kose bilo naseljeno još u praistoriji, sa nalazima iz perioda neolita i bronzanog doba. Tokom rimskog perioda, ovo područje je bilo deo provincije Panonije. U srednjem veku, teritorija današnje Bežanijske kose bila je deo srpskog srednjovekovnog kraljevstva, a nakon pada Srbije pod Osmansko carstvo, postala je deo osmanskih teritorija.
Urbanizacija i razvoj
Do 19. veka, Bežanijska kosa je bila ruralno područje sa nekoliko manjih sela i farmi. Intenzivna urbanizacija započela je tokom 20. veka, posebno od 1960-ih godina, kada su izgrađeni prvi stambeni blokovi. Danas je naselje poznato po kombinaciji višespratnica i porodičnih kuća, sa razvijenom infrastrukturom koja uključuje škole, vrtiće, zdravstvene ustanove i tržne centre.
Zdravstvene ustanove
Godine 1953. doneta je odluka o osnivanju Gradske bolnice za grudobolne na Bežanijskoj kosi. Bolnica je počela sa radom početkom 1956. godine, pružajući zdravstvene usluge stanovništvu ovog područja.
Legenda o nazivu
Postoji legenda vezana za naziv „Bežanija“. Prema predanju, nakon pada srednjovekovne srpske države, porodice su bežale preko reke Save u Srem i naselile ovo područje, što je dovelo do naziva „Bežanija“.
Danas, Bežanijska kosa predstavlja spoj bogate istorije i savremenog urbanog života, pružajući svojim stanovnicima kvalitetne uslove za život u dinamičnom gradskom okruženju.
